Ako već znate šta povjerenje jeste nema potrebe čitati dalje. Ako još niste sigurni odgovorite na pitanje šta je povjerenje. Ako vas odgovor zadovolji, nema potrebe čitati dalje. Ako i dalje želite nastaviti sa čitanjem dovršite sljedeću rečenicu: Povjerenje je nešto što se…

Emotivna vještina

Povjerenje je prije svega emotivna vještina. Nije nešto što imamo ili nemamo već nešto što radimo i što napravimo sebi. Povjerenje nije emocija ni osjećaj. Povjerenje nema veze sa tim koliko dugo nekoga poznaješ. Povjerenje nema veze sa tim koliko je dugo neko u tvom timu. Zamislite da imate povjerenje samo u osobe koje poznajete dovoljno. Zamislite takvo društvo.

Povjerenje je nešto što većina nas misli da “prirodno” znamo kako postići. No povjerenje se zapravo uči i može se podučavati i naučiti. Povjerenje je nešto što se mora naučiti u svakom timu koji teži ka efikasnosti, efektivnosti, rezultatima.Povjerenje je način kako se nosimo sa kompleksnim situacijama u već kompleksnom društvu, timu, organizaciji. Povjerenje nas mijenja na načine kojih nismo ni svjesni.

Od prijatelja i poznanika često čujem da za svoje kompanije kažu “Da, nama je potrebno više povjerenje u timu/timovima.”. I nakon toga se ne desi mnogo toga jer je priča o povjerenju uvijek neugodna, jer priča o povjerenju podrazumijeva nepovjerenje i rad na uspostavljanju povjerenja.

Umjesto zaključka

Za kraj odgovorite sebi na pitanje šta tačno znači kada nekome kažete “Ja imam povjerenja u tebe.” Ako vas odgovor u potpunosti zadovolji nemojte razmišljati dalje o povjerenju. Ako vas odgovor ne zadovolji javite se za konsultacije ili set radionica o povjerenju u timu, organizaciji, kompaniji.Povjerenje je nešto što se može naučiti.

The post Povjerenje u timu appeared first on Poslovno savjetovanje.

Iz svog dosadašnjeg iskustva, radeći u i sa različitim kompanijama i organizacijama imam ovo reći o feedbacku: Najveći problem sa feedbackom je iluzija da se desio.

Feedback je investicija koja omogućava kontinuirani napredak i najjeftiniji alat koji imamo da popravimo kulturu u organizaciji. Feedback je proces učenja za obje strane. Feedback oblikuje ponašanje i u korelaciji je sa dugoročnim uspjehom… a ipak se koristi ili rijetko ili na pogrešan način.

Pogrešno je…

Evo nekoliko načina kako se feedback može dati nekome ko je održao prezentaciju… i svi su pogrešni:

• Bolje bi bilo da si manje hodao.
• Savjetujem da sljedeći put glasnije pričaš.
• Šta misliš da ti ja pomognem napraviti prezentaciju sljedeći put?
• Da ti ispričam svoje iskustvo…. (pa slijedi primjer)
• Prezentacija ti je bila odlična.
• Ljudi vole kad se prezentator malo kreće po sceni.itd.

A ispravno je…

Kao feedback svaka od ovih izjava je pogrešno data. Kao rješenje nekog problema svaka može proći ukoliko je feedback ranije dat na pravilan način.

Postoji razlika.Postoji i jednostavna formula za davanje feedbacka. Toliko je jednostavna da jednostavno radi.Formula je:situacija-ponašanje-uticaj. Šta tačno znači i kako vam može pomoći da napravite bolju kulturu u organizaciji, da izgradite bolje odnose u timu, da postanete asertivniji slobodno pitajte. Da je u kompanijama u kojima sam radio feedback bio ovakva investicija i prezentiran na ovaj način možda ne bih napustio sve te kompanije. Sa druge strane ne bih uživao u ovome što danas radim:).

Razmislite o svojim uposlenicima, kolegama. Razmislite o feedbacku. Shvatit ćete da je feedback protkan u svakom vašem odnosu profesionalnom i privatnom. Zašto onda ne naučiti davati i primati feedback na pravi način, na način koji nam jača samopoštovanje?

Zaključak

Možemo naučiti davati i primati feedback na bolji način, na način da jačamo drugima i sebi samopoštovanje i gradimo zdravije odnose, privatne i profesionalne. Potrebno nam je malo strpljenja, volje i vremena.PS. Korišten na pravi način feedback za dva mjeseca garantovano ubija mahalanje u kompaniji i među timovima. No opet ima onih kompanija koje žele mahalanja. Svakom svoje.

The post Feedback u poslovnom/privatnom svijetu appeared first on Poslovno savjetovanje.

Sutra moram kod zubara. Moram na posao. Moraš jesti. Moraš rano leći. Moram da napišem mail. Sutra moram pomoći kolegi…. i tako dalje. Isto tako poruke poput: Trebam kupiti nove cipele. Trebao sam se žaliti na usluge. Trebao sam ranije reagovati. Trebaš se ugledati na… Trebaš više razmišljati.

Razmisli

Sve ove poruke na nas ili na one kojima su upućene djeluju kontraproduktivno. Kao da nas tjeraju da radimo nešto protiv svoje volje. Kao da su nas pobijedili svakodnevni zadaci i živimo život bez užitka… samo sa onim što moramo.

Kontraproduktivne poruke su sve one zbog kojih trošimo energiju na sam zadatak i na otpor koji imamo da zaštitimo svoj integritet. Čim čujemo poruku “Moram” to kod nas izaziva barem podsvjesni otpor prema zadatku koji je u pitanju, a to je sasvim dovoljno da izazove konfliktnu poruku u našem mozgu.

Umjesto ovakvih poruka bolje je, zdravije je za nas reći poruke koje govore o našem izboru, o tome kada ćemo uraditi nešto, gdje, kako i sl. Dakle…Sutra idem kod zubara. Idem na posao. Pojedi nešto. Rano ću leći. Napisat ću mail. Sutra ću pomoći kolegi. Kupit ću nove cipele. Žalit ću se na usluge. Ranije ću reagovati. Ugledaj se na… Razmisli.

Zaključak

Razmislite. Što manje kontraproduktivnih poruka govorimo sebi i drugima to više uživamo, manje se brinemo.

Možemo naučiti govoriti produktivne poruke sebi i više uživati u svojim izborima, a ne ponašati se i govoriti kao da izbora nemamo.

The post Kontraproduktivne poruke koje govorimo sebi i drugima appeared first on Poslovno savjetovanje.